Demencija je pojam koji označava prvenstveno oštećenje pamćenja, a potom i drugih intelektualnih sposobnosti i osobnosti. Od demencije boluje 55 milijuna ljudi diljem svijeta, a procjenjuje se da će se broj oboljelih do 2050. godine gotovo utrostručiti. S obzirom na to da manje –više sve države imaju problem sa starenjem stanovništva prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-a) do 2030. godine biti će 78 milijuna oboljelih u svijetu. Najčešći uzrok ove progresivne i kronične bolesti je Alzheimerova bolest, sedmi najčešći uzrok smrti u svijetu. Hrvatska ima značajan porast osoba starijih od 65 godina. Dok ih je 2011. bilo 17,7 posto samo 10 godina kasnije taj se broj popeo na 22,3 posto. Demencija je globalni javnozdravstveni problem o kojem se malo govori. Riječ je o složenoj bolesti koja uzrokuje propadanje mozga te osoba više ne može samostalno živjeti. Zbrinjavanje osoba s demencijom ima emocionalni, tjelesni i ekonomski utjecaj na obitelji i društvo u cjelini. Članovi obitelji bolesnika često razviju sindrom izgaranja. Većinu demencija za sada ne možemo izliječiti, no dostupno je nekoliko lijekova i intervencija koje mogu dovesti do djelomičnog oporavka kognitivnih funkcija, usporiti daljnje propadanje moždanih stanica, te umanjiti psihičke simptome. Demencija ima iste čimbenike rizika kao i kardiovaskularne bolesti (pušenje, pretilost, visoki krvni tlak, neregulirana šećerna bolest, visoke masnoće u krvi) pa se njihovom kontrolom umanjuje i rizik nastanka demencije. Čekajući pronalaženje lijeka, dobar životni standard, uravnotežena prehrana, fizička i mentalna aktivnost i zdrav san se shodno tome čine razumnim strategijama u borbi protiv demencija. Cjeloživotno učenje također odgađa kognitivno propadanje. Osim formalnog obrazovanja, kognitivna rezerva se može graditi mentalno zahtjevnim aktivnostima poput učenja sviranja novog instrumenta ili učenja novog jezika.
Preuzeto: www.plivazdravlje.hr
Fotografija: Unsplash